IPAK predstavio analizu i preporuke: prevencija korupcije povezane sa privatnim sektorom

Projekat "Institucionalna podrška antikorupciji u BiH - IPAK", koji finansira Evropska unija, predstavio je sveobuhvatnu analizu i preporuke za prevenciju korupcije koja je povezana sa privatnim sektorom u BiH.

Na konferenciji održanoj putem aplikacije "Zoom", učesnici su razgovarali o korupciji u privatnom sektoru i odnosu privatnog i javnog sektora, te mogućnostima da se privatni sektor uključi u borbu protiv korupcije.

Učestvovalo je oko 40 predstavnika ministarstava sa svih nivoa vlasti, privrednih komora, antikorupcijskih tijela, predstavnika OCD aktivnih u borbi protiv korupcije i razvoju poslovnog sektora, medija i stručnjaka koji su dali svoj doprinos u prethodnom radu na prevenciji korupcije u vezi sa privatnim sektorom i/ili razvoju poslovnog sektora.

Nikolas Bizel, šef Sekcije operacija za pravosuđe, unutarnje poslove i reformu javne uprave u Delegaciji Evropske unije, upozorio je da je korupcija jedna od najvećih prepreka za ekonomski rast u zemlkjama u tranziciji, kakva je BiH. Korupcija odvraća strane direktne investicije i na kraju ugrožava jednak pristup građana boljem životnom.

Bizel je ponovo pozvao Vijeće ministara da što prije usvoji Strategije i Akcioni plan za borbu protiv korupcije u BiH.

Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković vrijeme je da Bosna i Hercegovina počne poduzimati korake spram svih planova koje je donijela prema dostizanju evropskih vrijednosti i standarda. 

"Planove integriteta imamo gotovo u svim institucijama BiH i mi ih promoviramo u komori da se spuštaju u privatni sektor. U privatnom sektoru korupcija je nažalost postala stil života, a u privrednom segmentu stil poslovanja. Težimo povećanju konkurentnosti i transparentnosti, što bi donijelo suzbijanje korupcije. Okrećemo se digitalnim modalitetima poslovanja i apelujemo da se Zakon o javnim nabavkama digitalizuje", kazao je Vuković. 

Ističe da privrednike najviše boli što BiH ima 340 različitih nameta, dok od nivoa općine do države ima 4.000 različitih nameta.

Zamislite koji je to nivo oterećenja i manipulacije koji se ljudima nameće i pravi porozna mjesta za razvoj korupcije. Privrednici su namete ukalkulisali u cijene svojih proizvoda i ne vide izlaz iz toga. Ogroman broj pravila i podzakonskih akata donosi se bez konsultovanja zajednice na koju se odnosi. Rijetke institucije zaista traže mišljenje Vanjskotrgovinske komore BiH iako bi to sve po zakonu morale učiniti, jer se u suprotnom otvaraju ogromni prostori za manipulativne radnje - rekao je. 

Naglašava da 70 posto proizvoda iz BiH zadovoljava tržište Evropske unije, ali da sada treba tome prilagoditi i poslovanje.   

Analizu su predstavili stručnjaci angažirani na IPAK projektu Aleksandar Draganić i Zlatan Omerspahić.

"Prije 19 godina radio sam magistarski rad o temi korupcija u poslovnom okruženju u BiH i mogu reći da se za ovih 19 godina ništa nije promjenilo. Uzroci korupcije su i dalje isti. Govorimo o slabom radu pravosuđa, zarobljavanju države od strane političkih elita, neadekvatnoj organizaciji institucija, te ogromnom upravljanju resursima na nivou države, što u društvu kakva je BiH može predstavljati ogroman izvor korupcije", kazao je Draganić. 

Omerspahić je u preporukama naglasio obavezu BiH prilagođavanja standardima Evropske unije. 

"Govorimo o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju koji je BiH potpisala, a kojim se u različitim oblastima, uključujući i korupciju, nameće da prati standarde EU prilikom donošenja svojih propisa. Regulatorni okvir kojim smo se mi u publikaciji bavili tiče se krivično-pravnih propisa, propise iz javnih nabavki, sukob interesa, finansiranje političkih stranaka, zaštita osoba koje prijavljuju korupciju, koncesije, itd ", navodi Omerspahić. 

Naglašava da je generalni stav da BiH treba "bolja regulativa", te da na trenutačni kvalitet propisa utiče složenost političkog sistema i državnog uređenja, te dostignuti sistem ekonomskog razvoja koji BiH prevashodno određuje kao državu u razvoju i u kojoj su nužne strukturalne reforme. 

U institucionalnom okviru posebno je naglasio uloga Agencije za prevenciju i koordinaciju borbe protiv korupcije u BiH, te Komisiju za strategiju za borbu protiv korupcije RS-a i Antikorupcioni tim Vlade FBiH na entitetskim nivoima, kao i antikoruptivne timove na nivoima kantona. 

"U području borbe protiv korupcije u javnom sektoru postoje izuzetno loši rezultati, dok u navedenim institucijama nismo primjetili bavljenje pitanjima korupcije u privatnom sektoru", dodao je Omerspahić. 

Na konferenciji su predstavljeni nalazi i preporuke analize koje je pripremio projektni tim, a predložena je mapa puta za poboljšanje prevencije korupcije koja je povezana s privatnim sektorom u BiH, kao i razmatranje mogućnosti da relevantni dionici postupaju u skladu s preporukama.

Preporuke za unaprijeđenje prevencije korupcije povezane sa privatnim sektorom pokrivaju oba aspekta ove vrste korupcije:

  • Privatni sektor kao žrtva korupcije i
  • Privatni sektor kao izvor korupcije

Preporuke se odnose na sljedeća pitanja u prevenciji korupcije:

  • Unaprijeđenje zakonodavstva koje reguliše prevenciju korupcije u privatnom sektoru
  • Poboljšanje odredbi iz AKS i AP za sprečavanje korupcije u u privatnom sektoru
  • Povećana uloga poslovnih udruženja u prevenciji korupcije koja se odnosi na privatni sektor
  • Poboljšanje saradnje među relevantnim akterima u prevenciji korupcije koja je povezana sa privatnim sektorom.

Projekat "Institucionalna podrška antikorupciji – IPAK", vrijedan 750.000 EUR, apruža podršku antikorupcijskim tijelima i institucijama na svim nivoima u BiH kako bi se borba protiv korupcije u zemlji podigla na viši i angažovaniji nivo.